“Dobre bakterije” naziv su za populaciju dobro uravnoteženog sustava koje pomažu probavi, djeluju zaštitno na crijevnu sluznicu i povoljno na imunološki sustav, sudjeluju u apsorpciji hranjivih tvari te proizvodnji nekih vitamina.
Crijevna mikrobiota sastoji se od milijardi mikroorganizama koji žive u probavnom sustavu čovjeka i ima metaboličku aktivnost gotovo jednaku pojedinim organima. Sastav crijevne mikrobiote stoga utječe na zdravlje kroz cijeli niz korisnih funkcija. Često zaboravljamo da su za snažan imunitet bitna i zdrava crijeva. Koža te dišni i probavni sustav svakodnevno dolaze u kontakt s različitim tvarima i mikroorganizmima te imaju prirodne mehanizme kojima se od njih štite.
Crijevna mikrobiota, odnosno bakterije i drugi mikroorganizmi koji prirodno naseljavaju crijeva jedan su od tih zaštitnih mehanizama, a uz njih je oko 70-80% stanica imunološkog sustava locirano upravo u probavnom sustavu pa je iz toga jasno pod kolikim je udarom svakodnevno naš probavni sustav.
Da biste lakše shvatili kako funkcioniraju crijeva, zamislite jedan prosječni mravinjak. U njemu milijuni jedinki svakodnevno funkcioniraju bez pogreške i kvara, te savršeno održavaju sve funkcije koje su nužne za opstanak i produljenje vrste. Tako i u našim crijevima svakodnevno vrijedno rade milijarde dobrih bakterija, sprječavajući naseljavanje onih “loših”.
Kada se zbog nekog razloga dogodi da se broj dobrih* bakterija smanji toliko da loše bakterije prevladaju, govorimo o poremećaju ravnoteže u crijevnoj mikrobioti.
U današnje doba brzog tempa života brojni su razlozi koji uzrokuju porast loših bakterija u našim crijevima. Najčešći od njih su: stres, nepravilna prehrana, infekcije, putovanje, prekomjerna konzumacija alkohola, izlaganje toksinima, kao i uzimanje antibiotika i drugih lijekova.
Narušena mikrobiota može izazvati različite tegobe, od probavnih smetnji do pada imuniteta. Nadutost, grčevi, slaba i neredovita probava te učestale infekcije samo su neki od simptoma.
Kolonizacija crijeva dobrim* bakterijama počinje odmah po rođenju i na nju utječe način poroda (prirodnim putem ili carskim rezom), način prehrane, razina higijene te uzimanje lijekova.
Broj dobrih* bakterija u probavnom sustavu opada s dobi te dovodi do otežane probave koja se najčešće očituje simptomima poput zatvora, nadutosti ili proljeva.
Dobrim* bakterijama nazivamo i kulture mikroorganizma koje se izvana unose u organizam, a u tijelu imaju djelovanje poput dobrih* bakterija koje prirodno naseljavaju crijeva. Naseljavajući sluznicu crijeva pomažu spriječiti umnožavanje štetnih bakterija, pridonose dobroj probavi i neutralizaciji mnogih toksina. Zato su dobre za metabolizam, ali i zdrav imunitet. Također, primijećeni su i povoljni učinci dobrih bakterija kod stresa, zatim na zdravlje kože, razinu kolesterola u krvi, te osjetljivost na različite alergene.
Za učinkovitost dobrih* bakterija u obliku dodatka prehrani važno je koji soj primjenjujemo i u kojoj količini. Iako je u crijevu prisutno više od 500 bakterijskih vrsta, dominantni su rodovi Lactobacillus (u tankom crijevu) i Bifidobacterium (u debelom crijevu).
Različiti sojevi dobrih* bakterija imaju različite prednosti. Odabrati pravi proizvod znači upoznati različite vrste dobrih* bakterija koje postoje te odabrati one koje su najbolje za vas.
Svi pripravci s dobrim* bakterijama nisu jednaki. Kvalitetan proizvod treba zadovoljiti nekoliko važnih uvjeta: bakterije moraju biti žive, imati sposobnost preživljavanja prolaska kroz probavni sustav (želudac i žuč) te moraju moći uspješno povećati svoj broj u crijevima.
Njihov rod, vrsta i soj moraju biti jasno definirani, a korisni učinci potvrđeni kliničkim studijama. Vrlo važno je i da su stabilne, tj. žive tijekom čitavog roka valjanosti.
Danas možemo birati između više dostupnih oblika: dobrih* bakterija u kapsulama pogodnih za odrasle osobe, u praškastom obliku praktičnom za davanje djeci dodajući ih u hranu ili piće te popularnih čokoladnih oblika omiljenih djeci, ali i odraslima. Kapsule, prah i čokolada jednako su dobri oblici potvrđene stabilnosti. Dobre* bakterije u tekućem obliku obično imaju lošiju stabilnost i kraći rok valjanosti.
Kvaliteta proizvođača je važna. Kupujte od provjerenih proizvođača s dobrom reputacijom.
Druga važna stvar su sojevi – istražite koji brandovi imaju sojeve koji zadovoljavaju vaše potrebe. Birajte sojeve koji su ispitani valjanim kliničkim ispitivanjima i čija je sigurnost ispitana i potvrđena. Dobre* bakterije su žive – i takve moraju ostati da bi djelovale. Birajte dobre* bakterije koje imaju sposobnost preživljavanja, kako na polici tijekom roka valjanosti, tako i u cijelom probavnom sustavu.
Treća stvar je njihov broj (CFU) – kupujte proizvode koji imaju barem 1 milijardu bakterija po dozi (CFU). Točna doza obično se utvrđuje kliničkim studijama pa slijedite preporuku proizvođača.
Najčešće za dobrim* bakterijama posežemo tek kad osjetimo neke tegobe poput proljeva, zatvora, nadutosti ili tijekom primjene antibiotika. Tada je crijevna mikrobiota već narušena, šteta učinjena te je potrebno neko vrijeme da se vrati u normalu. Zato je korisno održavati svoju mikrobiotu u ravnoteži, uzimajući svakodnevnu dozu dobrih* bakterija koje će čuvati našu probavu, imunitet i sveukupno zdravlje.
Dobre* bakterije ne uzimaju se s vrućom hranom ili pićem niti se miješaju s vrućim sastojcima. Kod istovremene primjene antibiotika, dobre* bakterije se primjenjuju najmanje 3 sata prije ili nakon uzimanja antibiotika.
Fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, sira i kiselog kupusa vrijedni su izvori dobrih* bakterija, ali često nemaju dokazani učinak.
Pripravci u obliku kapsula, praha ili čokolade dobar su odabir jer za razliku od jogurta i mliječnih fermentiranih proizvoda, sadrže i puno veće doze aktivnih bakterija. Stabilnost, tj. djelotvornost tijekom čitavog roka valjanosti također je značajno bolja u ovim oblicima.
Autor: Ivana Čolak, Mag. Pharm., Foto: Canva
Sve informacije i savjete o Biorela® proizvodima potražite u našem savjetovalištu. Tim naših liječnika i farmaceuta rado će odgovoriti na vaša pitanja.
Javite nam se