Veza između mozga i crijeva znanstvenicima je zanimljiva već dugi niz godina. Dosadašnja istraživanja potvrdila su da su mozak i crijeva usko povezani, a njihova veza je dvosmjerna. Kada ste napeti i nervozni ili osjećate strah, paniku i ljutnju, vaša crijeva mogu reagirati probavnim smetnjama. No, isto tako neki pozitivni događaji koje s nestrpljenjem očekujete mogu uzburkati vaša crijeva. Bilo da se radi o prvom spoju ili vjenčanju kojeg ste dugo planirali, leptirići u vašim crijevima mogli bi vam pokvariti planove. Što to točno znači? Mozak izravno utječe na probavu i crijeva, ali isto tako i probavni sustav šalje signale mozgu o ravnoteži ili neravnoteži u crijevima.
Gotovo nikada ne razmišljamo o važnosti pravilnog rada crijeva na ukupno zdravlje organizma. Naime, crijeva su najveći osjetilni sustav koji svojim reakcijama može utjecati na ostale organe i na njihov rad.
Između ostalog, sastoje se od nebrojeno mnogo različitih živaca i bakterija koje pomažu u probavi hrane. Probavni sustav kontrolira rad svojim vlastitim živčanim sustavom tako što kontrakcijama mišića potiskuje hranu duž crijeva, a uz pomoć dobrih* bakterija ta ista hrana se i probavlja. Također, crijeva sudjeluju i u proizvodnji serotonina, poznatog kao hormon sreće.
Rezultati dosadašnjih brojnih istraživanja govore da probava i mozak zajedno rade u vezi. Brojne situacije spomenuto i potvrđuju. Primjerice, osjećaj napetosti i nervoze pred važan događaj mogu dovesti do iznenadnih probavnih tegoba, a s druge strane kada se zaljubimo osjećamo se kao da lebdimo, a u trbuhu kao da nam lebdi mnoštvo leptirića. Slično je i sa svim ostalim osjećajima poput osjećaja straha ili poraza.
Iz spomenutog možemo zaključiti da se gotovo u svim situacijama svi naši osjećaji manifestiraju u trbuhu, odnosno u crijevima. Ali, zašto je tomu tako?
U našim crijevima žive različite zajednice mikroorganizama koje utječu na naše zdravlje, a zovemo ih crijevni mikrobiom. Riječ je o najvećoj zajednici mikroorganizama u tijelu koja obuhvaća bakterije, gljivice i viruse koje žive u probavnom traktu.
Mikrobiom crijeva sudionik je poznate osi crijeva-mozak koja povezuje emocionalne i kognitivne centre u mozgu s funkcijom crijeva. Spomenuti dvosmjerni odnos između središnjeg živčanog sustava i živčanog sustava crijeva reagira i na najmanji osjećaj. Ovdje važnu ulogu u komunikaciji igra mikrobiota u crijevima koja se zbog toga naziva i “drugim mozgom”.
Trenuci svakodnevnog stresa, različite emocije koje proživljavamo svakoga dana – od tjeskobe i straha do osjećaja sreće i zadovoljstva, sve to utječe na zdravlje crijeva. Kada smo okupirani lošim osjećajima, dolazi do pojave probavnih problema ili neravnoteže crijevne mikrobiote koja utječe na naše raspoloženje i time se može stvoriti začarani krug stresnih situacija.
Drugim riječima, crijeva šalju mozgu obavijest o pojavi probavnih smetnji, a isto tako mozak kada je pod stresom šalje signale crijevima koja tada mogu promijeniti svoju regulaciju.
U današnje moderno vrijeme stres je neizbježan u našim životima. Jedan je od najsnažnijih okidača koji utječu na rad crijeva i mozga. Produženo izlaganje stresu može dovesti do neravnoteže crijevne mikrobiote, što onda može utjecati na pravilan rad crijeva koji je često povezan i s raspoloženjem.
Riječ je o situacijama svima dobro poznatima. Spremate se na važan sastanak, ispit, morate pripremiti prezentaciju ili sudjelovati u javnom govoru? Bez obzira u kojoj se situaciji nalazili, zbog straha i brige oko toga kako će ona proći i hoćete li zadovoljiti, hvata vas nervoza. Sve to odražava se na vašu probavu koja se može javiti simptomima poput čestog odlaska na toalet ili nelagodom u trbuhu i crijevima.
U stanjima akutnog stresa kada na nas primarno utječe hormon adrenalin, tijelo nam je spremno za borbu ili bijeg, stoga se procesi koji nisu nužni za spašavanje života, primjerice poput rada crijeva, tada gase i usporavaju probavu. Međutim, puno češće smo izloženi svakodnevnom i blažem obliku stresa, takozvanom kroničnom stresu pod utjecajem hormona kortizola. On izravno djeluje na crijeva i može dovesti do neravnoteže u crijevnoj mikrobioti koja ima brojne uloge – pomaže probavi, djeluje zaštitno na crijevnu sluznicu i povoljno na imunološki sustav, sudjeluje u apsorpciji hranjivih tvari i proizvodnji nekih vitamina.
Probavni trakt iznimno je osjetljiv i bilo koja emocija može izazvati promjene u radu crijeva. Od anksioznosti do straha i ljutnje, bez obzira na to što osjećamo, kroz povezanu os crijeva-mozak, osjetit ćete različite promjene u radu probave bez vidljivog fizičkog uzroka.
Upravo zbog toga, važno je osvijestiti kako ravnotežu probave možemo držati pod kontrolom smanjenjem stresa i dovođenjem emocija u ravnotežu. Budući da su crijeva i mozak direktno povezani, uzajamno djeluju jedno na drugo.
Da bi se izbjegao začarani krug koji uzrokuje još više stresa, ali i neizbježne negativne posljedice na probavu i mentalno zdravlje, važno je održavati dobru ravnotežu osi crijeva – mozak.
Os crijeva-mozak dugi je niz godina pod povećalom znanstvenika, a ono što je do sada ispitano kroz istraživanja jest da kvalitetna i uravnotežena prehrana povoljno utječe na rad crijeva. A kad su crijeva “sretna”, “sretan” je i mozak jer poveznica crijeva-mozak djeluje obostrano.
Pokušajte u organizam unositi hranu koja vam je uistinu potrebna, bez nepotrebnog prejedanja. Time ćete u organizam unijeti esencijalne nutrijente i mikronutrijente, a crijevima i mozgu podarit ćete dovoljno kvalitetne hrane koja će im omogućiti energiju za nesmetan rad.
Uvrstite u prehranu namirnice koje će pozitivno utjecati na zdravlje cijelog organizma. Birajte uravnoteženu prehranu s pravilnim omjerom ugljikohidrata i proteina te voća, povrća i vlakana. Ako uzmemo tanjur s obrokom kao primjer, onda bi pravilan omjer ovih nutrijenata prilikom serviranja obroka bio sljedeći: polovicu tanjura ispunite povrćem i voćem, a preostalu polovicu ravnomjerno podijelite na cjelovite žitarice i zdrave izvore proteina.
Osim balansiranih obroka, važno je da oni budu redoviti i da ih možete konzumirati bez opterećenosti vremenom. Nemojte jesti “s nogu”, uzmite pauzu za ručak i pojedite ga bez žurbe.
Također, kad jedete, fokusirajte se na obrok. Istraživanja pokazuju da nam aktivnosti poput gledanja televizije i čitanja mailova i poruka tijekom obroka odvlače pozornost pa pojedemo značajno više nego što bismo inače pojeli sjedeći za stolom usredotočeni samo na hranu.
Osim što se preporučuje u prehranu uvrstiti dobre* bakterije iz fermentiranih namirnica, obogatite je i dodatnim unosom potvrđenih sojeva dobrih* bakterija. Lactobacillus paracasei Lpc-37™ klinički je potvrđen soj i dio antistres formule koji povećava broj dobrih* bakterija u crijevima te štiti crijeva od negativnih učinaka stresa.
Potražite spomenuti soj dobrih* bakterija koji će zaštiti sluznicu crijeva te povoljno djelovati na imunološki sustav i apsorpciju hranjivih tvari.
Magnezij i vitamin B6 podarit će vam dodatnu podršku u stresnim situacijama. Naime, magnezij je poznati umirujući mineral koji pomaže opustiti mišiće, smanjiti umor i iscrpljenost, a doprinosi i pravilnoj psihološkoj funkciji.
Studijama je pokazano da tijekom duže izloženosti stresu, pod utjecajem hormona dolazi do povećanog izlučivanja magnezija iz organizma. Zauzvrat, niska koncentracija magnezija pak može dovesti do lučenja hormona povezanih sa stresom čime se stvara začarani krug. Tada se u organizmu javlja povećana potreba za magnezijem kojeg je korisno i jednostavno nadoknaditi putem dodataka prehrani, a za antistresni učinak poželjno ga je ciljano kombinirati s klinički potvrđenim sojem dobrih* bakterija.
Magnezij zajedno s dobrim* bakterijama sudjeluje i u procesu stvaranja serotonina u crijevima, a u tom koraku pomaže im i vitamin B6. Osim toga, vitamin B6 doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti. Ono što je izrazito važno, vitamin B6 omogućuje bolju apsorpciju magnezija i dugo zadržavanje u organizmu za njegovo još bolje djelovanje.
Ako ste često pod stresom koji se odražava na vaše mentalno i fizičko zdravlje, uvrstite u svakodnevicu tehnike opuštanja i meditacije.
Meditacijom ćete umiriti središnji živčani sustav te se ciljano usredotočiti na disanje. U tim trenucima tijelo se opušta, a misli preusmjeravamo sa stresa na osjećaj smirenosti. Također, možete zamisliti da se nalazite uz more ili uživate u zelenilu na planinama. Time ćete blokirati negativne misli i spriječiti navalu stresa.
Naučite kako se pravilno nositi sa stresnim situacijama te time izbjegnite nervozu koja se nakuplja u crijevima. Pokušajte osvijestiti svoj problem i pronađite izlaz, jer svaka situacija ima rješenje. Uz tehnike meditacije lakše ćete se boriti sa stresom, a probavne smetnje svest ćete na minimum.
Sada kada ste se uvjerili u to da veza između crijeva i mozga itekako postoji, uz navedene savjete možete održati dobru vezu između crijeva i mozga i lakše se nositi sa stresom. Posebnu pozornost obratite na svoje mentalno zdravlje. Uvijek imajte na umu da mentalnom zdravlju valja posvetiti jednako pažnje kao i onom fizičkom. Tek dovođenjem oba sustava u ravnotežu može se postići kvaliteta života i ravnoteža osovine crijeva-mozak.
*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu
Magnezij i vitamin B6 doprinose normalnoj psihološkoj funkciji i funkciji živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti. Magnezij doprinosi normalnoj funkciji mišića.
Foto: Canva
Sve informacije i savjete o Biorela® proizvodima potražite u našem savjetovalištu. Tim naših liječnika i farmaceuta rado će odgovoriti na vaša pitanja.
Javite nam se