Kako prestati previše razmišljati? 7 načina da umirite misli i lakše se nosite sa stresom

Previše razmišljanja često počinje pokušajem da riješimo problem, izbjegnemo pogrešku ili se pripremimo za ono što nas čeka. No, umjesto odgovora, ponekad dobijemo još više pitanja, sumnji i scenarija koji nas iscrpljuju. Ako se misli neprestano vraćaju na iste razgovore, odluke ili moguće probleme, važno je prepoznati što nas opterećuje i pronaći način da prekinemo taj krug. Uz male promjene svakodnevnih navika, tehnike opuštanja i kvalitetan odmor, dio brige o sebi može biti i podrška organizmu tijekom stresnih razdoblja. Biorela^® Stress  u inovativnoj i unaprijeđenoj formuli kombinira dobre* bakterije, magnezij i vitamin B6 te je namijenjena podršci crijevnoj mikrobioti i organizmu tijekom svakodnevne izloženosti stresu.

Zašto previše razmišljamo, čak i kada znamo da nam to ne pomaže?

Razmišljanje nam pomaže donositi odluke, učiti iz iskustava i pripremiti se za izazove. Problem nastaje kada se pretvori u neprekidno analiziranje situacija na koje više ne možemo utjecati ili pokušavanje da unaprijed predvidimo svaki mogući ishod.

Možda se nakon razgovora s kolegom pitamo jesmo li nešto pogrešno rekli. Možda prije važne odluke satima razmatramo sve mogućnosti, a nakon što je donesemo, ponovno se vraćamo na pitanje jesmo li odabrali dobro. Ponekad se u mislima bavimo događajima koji se još nisu dogodili, uvjereni da ćemo se tako lakše nositi s njima ako doista nastupe.

Takav obrazac može biti povezan sa stresom, nesigurnošću, strahom od pogreške ili potrebom da imamo kontrolu nad situacijama koje su zapravo neizvjesne. Što se više trudimo pronaći savršen odgovor, to nam se može činiti da postoji još nešto što nismo dovoljno dobro razmotrili.

Važno je razlikovati promišljanje koje vodi do konkretnog rješenja od razmišljanja koje se vrti u krug. Prvo nam pomaže da nešto poduzmemo, a drugo najčešće troši vrijeme i energiju, bez osjećaja da smo išta riješili.

Kako prepoznati da previše razmišljamo?

Prekomjerno razmišljanje ne mora značiti da smo stalno zabrinuti. Ponekad se očituje kroz naizgled bezazlene navike koje postupno zauzimaju sve više prostora u danu.

Obratite pozornost na to događa li vam se da:

• iznova analizirate razgovore i pokušavate otkriti što je netko zapravo mislio
• unaprijed zamišljate negativne ishode, čak i kada za njih nemate konkretne razloge
• teško donosite odluke jer se bojite da ćete odabrati pogrešno
• nakon donošenja odluke neprestano preispitujete svoj izbor
• teško zaspite jer vam se misli pojačavaju čim legnete
• odgađate zadatke jer želite sve unaprijed isplanirati i predvidjeti
• tražite potvrdu drugih ljudi da ste postupili ispravno

Pojedinačna takva iskustva sasvim su uobičajena, osobito u zahtjevnim razdobljima. Međutim, ako se ponavljaju gotovo svakodnevno i ometaju san, koncentraciju, odnose ili obavljanje obveza, korisno je ozbiljnije se pozabaviti načinom na koji se nosimo sa stresom.

7 načina kako prestati previše razmišljati

Cilj nije potpuno zaustaviti misli. To nije ni realno ni potrebno. Korisnije je naučiti prepoznati kada nam razmišljanje više ne pomaže i usmjeriti pažnju na ono što možemo učiniti u sadašnjem trenutku.

1. Prepoznajte kada se misli vrte u krug

Prvi korak je osvijestiti trenutak u kojem ponovno razmišljamo o istoj stvari, a ne dolazimo do novog zaključka.

Primjerice, ako već pola sata analiziramo poruku koju smo poslali, možemo se zapitati: Pomaže li mi ovo razmišljanje da nešto riješim ili samo ponavljam iste pretpostavke?

Ako smo već napravili sve što smo mogli, daljnje analiziranje vjerojatno neće promijeniti ishod. To ne znači da moramo na silu potisnuti misao, već da je možemo primijetiti i svjesno se vratiti onome što trenutačno radimo.

S vremenom postaje lakše razlikovati problem koji zahtijeva našu pažnju od brige koja se samo ponavlja.

2. Zapišite što vas zapravo muči

Kada se više briga ispreplete, može nam se činiti da je sve jednako hitno i važno. Zapisivanje pomaže da ih razdvojimo i sagledamo konkretnije.

Uzmite nekoliko minuta i odgovorite na tri pitanja:

• Što me točno zabrinjava?
• Što znam, a što samo pretpostavljam?
• Postoji li nešto što mogu učiniti u vezi s tim?

Ako vas, primjerice, brine važan sastanak na poslu, možda možete pripremiti nekoliko bilješki, provjeriti podatke ili unaprijed razmisliti o pitanjima. Time se bavite stvarnim problemom umjesto da u mislima prolazite kroz desetke mogućih neugodnih situacija.

Ako trenutačno ne postoji ništa što možete poduzeti, pokušajte prihvatiti da ne morate odmah pronaći odgovor. Neke situacije postanu jasnije tek s vremenom.

3. Odvojite vrijeme za brige

Možda zvuči neobično, ali odgađanje brige može pomoći da ona ne zauzme cijeli dan.

Odaberite 10 do 15 minuta u danu koje ćete posvetiti onome što vas muči. Kada se tijekom posla, odmora ili drugih aktivnosti pojavi zabrinjavajuća misao, zabilježite je i recite sebi da ćete joj se vratiti u predviđeno vrijeme.

Kada dođe taj trenutak, razmotrite što je moguće riješiti i koji bi bio sljedeći korak. Ako ste problem već riješili ili više nije aktualan, nema potrebe ponovno ga analizirati.

Ova tehnika ne znači ignoriranje problema. Njezina je svrha naučiti nas da ne moramo reagirati na svaku misao čim se pojavi.

4. Vratite pažnju na ono što se događa sada

Previše razmišljanja često nas odvlači od sadašnjeg trenutka. Dok pripremamo ručak, razmišljamo o sutrašnjim obvezama. Dok razgovaramo s nekim, u mislima se vraćamo na neugodan događaj od prošlog tjedna.

Jedan od načina da prekinemo taj obrazac jest usmjeravanje pažnje na ono što trenutačno doživljavamo.

Isprobajte jednostavnu vježbu: zastanite i primijetite pet stvari koje vidite, četiri koje možete osjetiti dodirom i tri zvuka koja čujete. Zatim nekoliko puta polako udahnite i izdahnite, bez forsiranja ritma disanja.

Možete se usredotočiti i na sasvim obične aktivnosti, poput šetnje, tuširanja ili pripreme obroka. Pokušajte primijetiti pokrete, zvukove i osjećaje koji ih prate.

Ne morate postići potpuno prazan um. Dovoljno je svaki put kada primijetite da ste odlutali u brige vratiti pažnju onome što radite.

5. Pokrenite tijelo, čak i kada vam se ne da

Kada smo pod stresom, možemo osjetiti napetost u mišićima, nemir ili potrebu da neprestano nešto analiziramo. Tjelesna aktivnost može pomoći u regulaciji stresa i poboljšanju raspoloženja.

Ne morate odmah planirati intenzivan trening. Ponekad je dovoljno izaći u šetnju, voziti bicikl, lagano se istegnuti ili odvojiti desetak minuta za aktivnost u kojoj uživate.

Ako ste cijeli dan proveli za računalom, kratka šetnja bez provjeravanja mobitela može biti dobar početak. Ako ste napeti nakon posla, nekoliko jednostavnih vježbi istezanja može vam pomoći da lakše prijeđete iz radnog ritma u vrijeme odmora.

Važno je pronaći aktivnost koju možete redovito uklopiti u raspored. Cilj nije dodatna obveza koju biste trebali savršeno odraditi, već način da napravite odmak od mentalnog opterećenja.

6. Ne pokušavajte pronaći savršen odgovor na svako pitanje

Perfekcionizam i strah od pogreške mogu potaknuti pretjerano analiziranje. Želimo odabrati najbolju mogućnost, reći pravu stvar i izbjeći svaku neugodnost. Međutim, u mnogim situacijama ne postoji izbor koji garantira idealan ishod.

Pokušajte promijeniti kriterij donošenja odluka. Umjesto pitanja poput Je li ovo najbolja moguća odluka?, postavite si pitanje Imam li dovoljno informacija da donesem razumnu odluku?

To može biti posebno korisno kod svakodnevnih izbora, poput organizacije vremena, kupnje ili planiranja obveza. Odredite koliko vam je vremena potrebno za odluku, prikupite relevantne informacije i zatim odaberite.

Ako se u međuvremenu pojave novi podaci, odluku po potrebi možete prilagoditi. Ne trebate unaprijed predvidjeti baš sve što bi se moglo dogoditi.

7. Uvedite večernju rutinu koja smiruje tempo

Jeste li i vi među onima koji previše razmišljaju upravo navečer? Tijekom dana zaokupljeni smo poslom, razgovorima i obvezama, a kada se napokon smjestimo u krevet, misli postaju glasnije.

Ako vam se upravo to događa, pokušajte posljednjih 30 do 60 minuta prije spavanja posvetiti mirnijim aktivnostima. Smanjite izloženost porukama, izbjegavajte provjeravanje obveza za sljedeći dan neposredno prije odlaska u krevet i pokušajte odlaziti na spavanje u približno isto vrijeme.

Korisno je i pripremiti kratki popis zadataka za sutra. Tako se ne trebate truditi u krevetu pamtiti sve što vas čeka sljedećeg dana, a važne misli možete ostaviti zapisane za jutro.

Ako se misli nastave pojavljivati, nemojte se dodatno uznemiravati pokušavajući ih pod svaku cijenu zaustaviti. Primijetite ih i nježno vratite pažnju na odmor.

Os crijeva – mozak: kako su povezani stres, misli i probava?

Mozak i probavni sustav ne funkcioniraju odvojeno. Povezuje ih os crijeva – mozak, dvosmjerni komunikacijski sustav preko kojeg živčani sustav i crijeva razmjenjuju signale. Važnu ulogu u toj komunikaciji ima crijevna mikrobiota, zajednica mikroorganizama koja prirodno nastanjuje naš probavni sustav.

Spomenuta je povezanost posebno zanimljiva u razdobljima pojačanog stresa. Emocionalno opterećenje može se odraziti na probavu, primjerice kroz nelagodu u trbuhu ili promjene u radu crijeva. S druge strane, probavne tegobe mogu dodatno utjecati na raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje. Tako se može stvoriti začarani krug u kojem stres pojačava probavne smetnje, a one postaju još jedan izvor zabrinutosti.

Zato briga o sebi tijekom stresnih razdoblja ne obuhvaća samo odmor i tehnike opuštanja nego i održavanje zdravlja probavnog sustava. Uravnotežena prehrana i odgovarajući unos ciljanih sojeva dobrih* bakterija mogu biti od velikog značaja i olakšati stresna razdoblja. Naime, stres i pretjerano razmišljanje mogu se odraziti na probavu, dok neugodne probavne smetnje mogu utjecati na naše raspoloženje i osjećaj ugode.

Upravo je ta povezanost važna i kada razmišljamo o svakodnevnoj brizi o sebi tijekom stresnih razdoblja. Stoga, osim odmora, kretanja i uravnotežene prehrane, korisno je obratiti pozornost na zdravlje probavnog sustava kombinacijom ciljanih sojeva.

Biorela^® Stress razvijena je kao pažljivo odabrana kombinacija dobrih* bakterija HOWARU^® Calm i HOWARU^® GI Complete, magnezija i vitamina B6, a zajedno čine unaprijeđenu ANTISTRES formulu za ravnotežu probave u stresnim situacijama te smanjenje umora i iscrpljenosti. Dobre* bakterije namijenjene su podršci crijevnoj mikrobioti, a magnezij i vitamin B6 pridonose normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji. Magnezij također pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti.

Biorela^® Stress kao dio svakodnevne rutine u stresnim razdobljima

Kada se obveze gomilaju, a misli teško zaustavljaju, briga o sebi često je prva stvar koju odgađamo. Preskačemo pauze, jedemo na brzinu, ostajemo budni dulje nego što bismo trebali i pokušavamo sve riješiti sami. Ipak, upravo su svakodnevne navike važne za lakše nošenje sa zahtjevnim razdobljima. Uz uravnoteženu prehranu, kvalitetan san, kretanje i svjesno odvajanje vremena za odmor, Biorela^® Stress može biti dio svakodnevne rutine brige o sebi tijekom stresnih razdoblja.

Uz redovite obroke, dovoljno sna, kretanje i svjesno odvajanje vremena za odmor, dio takve rutine može biti i Biorela^® Stress koja povećava broj dobrih* bakterija u probavnom sustavu, povećava otpornost na stres, opušta mišiće i smanjuje umor i iscrpljenost i čuva zdravlje živčanog sustava.

Osim ciljanih sojeva dobrih* bakterija – HOWARU^® Calm i HOWARU GI Complete, Biorela^® Stress sadrži i magnezij u obliku citrata. Naime, u slučaju nedostatka magnezija smanjeno je stvaranje serotonina u crijevima, što može dovesti do lošeg raspoloženja, a magnezij doprinosi normalnoj funkciji živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti.

U konačnici, formula je zaokružena vitaminom B6 koji doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti, a omogućuje bolju apsorpciju magnezija za još bolje djelovanje.

Zaključak

Ne postoji univerzalno rješenje za to kako prestati previše razmišljati. Nekome će pomoći zapisivanje misli, nekome šetnja, a nekome promjena večernje rutine ili razgovor sa stručnjakom. Najvažnije je prepoznati kada vam razmišljanje pomaže, a kada se vrtite na istom mjestu u začaranom krugu.

Počnite s jednom malom promjenom. Kada primijetite da ponovno analizirate istu situaciju, zastanite i zapitajte se postoji li nešto konkretno što možete učiniti. Ako ne postoji, dopustite si vratiti se sadašnjem trenutku.

Cilj nije imati odgovor na svako pitanje, predvidjeti svaki ishod ni kontrolirati sve što se događa oko vas. Ponekad je dovoljno napraviti ono što je danas u vašoj moći, a ostalo ostaviti za trenutak kada ćete imati više informacija. Uz postupno usvajanje zdravijih navika i odgovarajuću podršku antistres formule, moguće je razviti opušteniji odnos prema vlastitim mislima i stresnim situacijama.

*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu

Foto: Shutterstock i Mirna Arapović