Mjesec svjesnosti o IBS-u

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome) kronični je funkcionalni poremećaj probavnog sustava koji se očituje bolovima u trbuhu i promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Može zahvaćati tanko i debelo crijevo, a osnovni simptomi uključuju promjene u pokretljivosti crijeva, poput:

• razdoblja zatvora i/ili proljeva
• grčeva u donjem dijelu trbuha, posebno izraženih nakon obroka
• nadutosti

10-15 % odraslih osoba bori se s ovim poremećajem, a učestalost je dvostruko veća u žena. Točan uzrok nije poznat, no identificirani su neki prehrambeni čimbenici koji utječu na razvoj poremećaja i pogoršanje simptoma, a to su preosjetljivost na hranu, neravnoteža crijevne mikrobiote, pretjeran unos masnoća, preosjetljivost na laktozu, sorbitol i fruktozu, prejedanje, neredovito i prebrzo konzumiranje hrane te prevelik unos alkohola, kave i gaziranih pića.

Ipak, postoje namirnice koje mogu pomoći: preporučuje konzumiranje voća i povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica (odnosno namirnica bogatih prehrambenim vlaknima) i fermentiranih mliječnih proizvoda obogaćenih probiotskim bakterijama. Ujedno se preporučuje izbjegavanje određenih namirnica poput onih s visokim udjelom masnoća i kofeina.

Posljednja istraživanja i smjernice stručnih društava ukazuju kako od koristi mogu biti dodaci prehrani koji sadrže dobre bakterije, prebiotike i topljiva vlakna.

Dobre bakterije su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u adekvatnom broju pozitivno utječu na zdravlje domaćina. Posljednjih nekoliko godina povećan je interes za proučavanjem utjecaja probiotskih bakterija na ublažavanje simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Naime, simptomi IBS-a povezuju se s promjenama u raznolikosti crijevne mikrobiote. Tako na primjer, osobe s IBS-om imaju smanjeni broj „dobrih“ bakterija iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, a povećan broj „loših“ bakterija kao što su Streptococcus, E. coli te Clostridium.

Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva i trbušnom glavoboljom ili „nervoznim crijevima“. Također, crijeva se popularno nazivaju „drugim mozgom“ zbog postojanja dvosmjerne komunikacije na osovini mozak-crijeva, a i zbog činjenice da je u crijevima smješteno čak 100 milijuna neurona.