Saznajte kako pravilno koristiti antibiotike - Biorela

Najjača obitelj dobrih* bakterija

Pravilna upotreba antibiotika

Možete li zamisliti život u vrijeme kad nije bilo lijeka protiv bakterija? Na primjer, upala grla uzrokovana streptokokom mogla je završiti smrću.

Otkriće prvog antibiotika penicilina možemo zahvaliti Alexanderu Flemingu. Škotski biolog došao je do otkrića djelomično zahvaljujući svojoj neurednosti, naime uspio je namrviti kruh nad hranjivim podlogama na kojima je uzgajao bakterije. Nakon nekog vremena u zdjelicama je uočio plijesan i čist krug bez bakterija u okolini plijesni. Antibakterijski učinak pripisao je plijesni penicillinum notatum te tvar 1929. godine nazvao penicilinom. No Fleming nije uspio izolirati samu tvar, to su učinili znanstvenici Ernst Chain i Howard Florey 12 godina poslije. Od tada se penicillin upotrebljava u liječenju bakterijskih infekcija, a za ovo epohalno otkriće trojica znanstvenika dobila su Nobelovu nagradu. Do danas je farmaceutska industrija stvorila brojne nove antibiotike te se može reći da su to najpropisivaniji lijekovi.

Bolesnik koji zbog grlobolje ili infekcije dišnih puteva dolazi liječniku ne mora imati bakterijsku upalu. Upala može biti uzrokovana virusima, što je u praksi puno češće, i u tom slučaju primjena antibiotika nije opravdana, iako uvijek postoje iznimke. Kod virusnih upala važno je simptomatsko liječenje što znači snižavati temperaturu, piti puno tekućine, kapati nos, odmarati se i ojačati imunitet kako bi se organizam što prije svojim vlastitim snagama obranio od infekcije. Kad je uzrok bolesti patogena bakterija, potrebno je liječenje antibioticima.

Antibioticima se liječe bakterijske infekcije. U pravilu ih propisuje liječnik na temelju kliničke slike, laboratorijskog nalaza ili možda najtočnije na temelju uzorka kultiviranog na hranjivoj podlozi i antibiograma. Ova posljednja metoda daje nam podatak o kojoj se točno bakteriji radi i na koji je antibiotik osjetljiva, odnosno koji lijek treba primijeniti. U slučaju da prema antibiogramu djeluje više vrsta antibiotika, uvijek se bira onaj koji je najdulje u upotrebi, ima najmanje nuspojava i odgovara bolesniku, odnosno bolesnik nije na njega alergičan te ga je do sada dobro podnosio, a noviji, složeniji antibiotici čuvaju se kao druga linija obrane za slučaj razvoja rezistentnih sojeva.

Kad je liječnik propisao antibiotik, potrebno je lijek uzimati u propisanoj dozi, u točnim vremenskim razmacima i, što je posebno važno, provesti terapiju do kraja. Bolesnik već nakon dva dana liječenja nije zarazan za okolinu i puno bolje se osjeća, ali bez obzira na to ne smije prekinuti liječenje.

Svaki lijek osim korisnog učinka može imati nuspojave, pa tako i antibiotik. Očekivane nuspojave navedene su u uputi svakog lijeka koju treba pročitati prije upotrebe. Neke nuspojave zajedničke su većem broju antibiotika; to su najčešće blage probavne smetnje koje se manifestiraju mučninom, povraćanjem i proljevom, nešto rjeđe na koži se može javiti osip ili vrlo opasne ali rijetke reakcije preosjetljivosti. U slučaju alergije lijek se više ne smije uzimati, a tu informaciju treba kazati liječniku svaki put prije odabira antibiotika za liječenje nove bolesti.

Valja imati na umu da osim patogenih bakterija, zbog kojih se lijek primjenjuje u našem tijelu, imamo i nepatogene, takozvane dobre bakterije koje čine crijevnu mikrofloru. Crijevna mikroflora ima niz pozitivnih učinaka na opće zdravlje čovjeka kao što je poticaj imunološkom sustavu, zaštita od patogenih bakterija, sinteza vitamina B skupine i proteolitičkih enzima te poboljšanje apsorpcije. Antibiotik koji uzimamo da bi uništili patogene bakterije nažalost uništava i dobre bakterije što može za posljedicu imati poremećaj probave i vrlo često proljev. Uvijek je dobro pri uzimanju antibiotika nadoknaditi “dobre” bakterije u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda ili, još bolje, koncentriranijih izvora ovih bakterija u obliku kapsula, tableta i sl. Dobre bakterije ne uzimaju se u isto vrijeme kad i lijek nego oko tri sata nakon uzimanja lijeka kako antibiotik ne bi na njih djelovao dok se još nalazi u probavnom sustavu.

Racionalna i pravilna upotreba antibiotika posebno je važna kako se ne bi razvila rezistencija na lijek. Naime, ako doza nije dovoljna ili se lijek ne primjenjuje dovoljno dugo, bakterije postanu otporne na antibiotik. U tom slučaju potrebno je upotrijebiti drugu vrstu antibiotika. Takvi otporni sojevi šire se dalje u okolinu na druge ljude i ako ni oni ne primjenjuju ispravno lijek, vrlo brzo možemo ostati bez djelotvornog antibiotika i u konačnici se vratiti na priču s početka ovog članka i mogućnosti da jedna “obična” streptokokna angina završi smrću.

Za pravilnu i racionalnu primjenu antibiotika potrebno je dobro funkcioniranje zdravstvenog sustava – dostupnost dijagnostike, stručnost liječnika i edukacija bolesnika kako ispravno koristiti lijekove. Antibiotici su izuzetno vrijedno i moćno oružje u borbi protiv bakterija i jako je važno sačuvati njihovu djelotvornost za generacije koje dolaze.


Najjača obitelj dobrih* bakterija

Imate pitanje?

Za sve informacije i savjete o Biorela® proizvodima obratite se u naše Savjetovalište. Tim naših liječnika i farmaceuta rado će odgovoriti na vaša pitanja.

Savjetovalište