Prije stotinu godina, poljsko-američki znanstvenik pokušao je izolirati prvi vitamin (B1) iz rižinih mekinja. Casimir (izvornog imena Kazimierz) Funk svoje je otkriće nazvao „vitamin“ vjerujući da je to amin, spoj dušika koji je vitalan za život. S vremenom se pokazalo da nisu svi vitamini amini, sve više se otkrivalo činjenica i o važnosti minerala, a danas pouzdano znamo da su i vitamini i minerali doista od vitalnog značaja za pravilno funkcioniranje našeg tijela.
Njihova uloga posebice dolazi do izražaja kada je riječ o djeci koja su u fazi intenzivnog rasta i razvoja. Vitamini i minerali pomažu da rastemo, da pravilno vidimo, da formiramo kosti, mišiće, kožu i organe, a saveznici su i dobrog imuniteta. Nedostatak određenih vitamina i minerala može dovesti do zdravstvenih tegoba.
Najbolji način da osigurate da vaše dijete dobije dovoljno vitamina i minerala za zdrav rast i razvoj jest da mu pružite široku paletu svježe hrane iz pet skupina namirnica, uključujući kruh i žitarice od cjelovitog zrna, povrće, voće, meso, ribu, perad, jaja, orašaste plodove i mahunarke, te mliječne proizvode kao što su mlijeko, sir i jogurt.
No to nije uvijek moguće ostvariti te tada treba razmisliti i o dodacima prehrani, o čemu vas može savjetovati pedijatar ili ljekarnik. Primjerice, zbog učestalosti nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece, i u Hrvatskoj se savjetuje primjena 400 IJ (10 µg) dnevno vitamina D za svu dojenčad tijekom prve godine života. U nekim drugim zemljama, poput Velike Britanije, uz vitamin D savjetuje se i svakodnevna nadoknada vitamina A i vitamina C od dojenačke dobi (od šest mjeseci) do četvrte godine.
Ovom ćemo vas prilikom upoznati s osnovnim vitaminima i mineralima potrebnima za pravilan rast i razvoj djece te za održavanje dobrog zdravlja mališana.
Vrlo je važan za dojenčad i malu djecu. Potreban je za zdrav imunološki sustav i dobar vid te za održavanje zdrave kože. Procjene govore o 140 do 250 milijuna djece u svijetu mlađe od pet godina s deficitom vitamina A.
Dobri izvori vitamina A uključuju:
Preporučeni dnevni unos za dojenčad i malu djecu iznosi 400 µg (mikrograma), a za djecu stariju od 3 godine i odrasle 800 µg dnevno.
Skupinu vitamina B, odnosno vitamine B kompleksa čini ukupno osam vitamina: B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B9 (folna kiselina), B12 (cijanokobalamin) te biotin (poznat i kao vitamin H). Ubrajaju se u esencijalne nutrijente koji sudjeluju u nizu procesa u organizmu. Svaki od njih važan je na određenom području, no posebno se ističe njihova uloga u pravilnom funkcioniranju metabolizma te u radu živčanog sustava.
Posebice je poznata uloga vitamina B9, poznatijeg po nazivu folna kiselina, koji igra značajnu ulogu u sintezi DNK te u rastu i diobi stanica. Stoga se dodaci prehrani koji sadrže ovaj vitamin u dozi od 200 do 400 µg osobito preporučuju trudnicama i dojiljama. Nadopuna vitamina B kompleksa u dječjoj dobi preporučljiva je kod djece koja su izbirljiva po pitanju prehrane.
Izvori vitamina B u prehrani su:
Preporučene dnevne doze vitamina B kompleksa razlikuju se ovisno o vitaminu, a njihov postotak istaknut je na ambalaži svakog dodatka prehrani pa na taj način možete jednostavno pratiti dnevnu količinu unesenu ovim putem. Također, uvijek možete potražiti savjet liječnika ili ljekarnika.
Vitamin C najčešće se spominje u hladnijoj sezoni s obzirom na njegovu ulogu u funkciji imunološkog sustava. No, vitamin C također povećava apsorpciju željeza, sudjeluje u stvaranju energije u organizmu te smanjuje umor i iscrpljenost pa je važan za svakodnevno funkcioniranje i energiju.
Namirnice bogate vitaminom C su:
Preporučene doze vitamina C za djecu kreću se od 25 do 80 mg, ovisno o dobi.
Vitaminu D često daju nadimak „sunčani vitamin“ te se spominje njegova važna uloga u rastu i razvoju dječjih kostiju. No osim djelovanja na kosti, vitamin D ima važnu ulogu i u funkciji imunološkog sustava djece. Glavnina vitamina D u organizmu stvara se pod utjecajem sunčevih zraka, dok se, prema procjenama, tek 20% dnevnih potreba za ovim vitaminom unosi hranom.
Vitamin D prisutan je u namirnicama koje nisu osobito primamljive djeci:
Preporučeni dnevni unos vitamina D je:
Međutim, kad je riječ o dnevnom unosu vitamina D u dječjoj dobi, preporučljivo je posavjetovati se s pedijatrom koji ima najbolji uvid u zdravstveno stanje i individualne potrebe djeteta.
Vitamin E je važan vitamin koji djeluje kao snažan antioksidans te pomaže u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Srećom, nedostatak vitamina E je rijedak kod djece. No rizik razvoja deficita ovog vitamina postoji kod nekih mališana, kao što su oni rođeni prije vremena ili oni koji ne mogu apsorbirati vitamine topive u mastima.
Najpoznatiji prirodni izvori vitamina E su:
Preporučena dnevna doza vitamina E iznosi 12 mg.
Jod je neophodan nutrijent za ljude. Važan je za rast, razvoj i dobro zdravlje, ali nam je potrebna samo mala količina. Važan je u razvoju mozga fetusa, kao i u pravilnom radu metabolizma.
Naša štitnjača treba jod za proizvodnju hormona koji kontroliraju metabolizam, rast i razvoj. Ako djeca i odrasli prehranom ne unose dovoljno joda, mogu razviti nedostatak joda, što negativno utječe na rad štitne žlijezde, pa tako i na niz procesa u tijelu u kojima štitnjača igra važnu ulogu. Sol koja se nalazi na našem tržištu je jodirana, stoga četvrtina čajne žličice soli zadovoljava oko 50% dnevne potrebe odraslog čovjeka za ovim mineralom.
Osim u soli, jod je najviše zastupljen u:
Preporučene dnevne doze joda za djecu kreću se od 70 µg (za dojenčad i malu djecu) do 150 µg (djeca starija od 3 godine).
Željezo je važna komponenta hemoglobina, dijela crvenih krvnih stanica koje prenose kisik iz pluća u tijelo. Upravo željezo vezuje kisik u krvi, pa kisik dolazi tamo gdje je potreban.
Bez dovoljno željeza tijelo ne može proizvoditi hemoglobin i stvara manje crvenih krvnih stanica zbog čega opskrba tkiva i organa kisikom neće biti zadovoljavajuća.
Najbolji prirodni izvori željeza su:
Preporučeni dnevni unos željeza kod djece razlikuje se ovisno o dobi, a kreće se od 6 do 14 mg.
Osim što je riječ o mineralu koji je neophodan za pravilan rast i razvoj djeteta te je najpoznatiji po tome što daje čvrstoću kostima i zubima, kalcij sudjeluje u nizu procesa u organizmu. Važan je u procesu stvaranja energije, radu živčanog sustava, mišića, krvožilnog sustava te za normalnu funkciju probavnih enzima.
Najpoznatiji prirodni izvori kalcija su:
Preporučeni dnevni unos kalcija za dojenčad i malu djecu iznosi 400 mg, a za djecu stariju od 3 godine i odrasle 800 mg kalcija dnevno.
Sve informacije i savjete o Biorela® proizvodima potražite u našem savjetovalištu. Tim naših liječnika i farmaceuta rado će odgovoriti na vaša pitanja.
Javite nam se
