menu icon

Savjeti za uzimanje antibiotika

Uzimanje antibiotika ovisi o tome o kojem se antibiotiku točno radi. Dobili ste od liječnika recept za antibiotik, ali prije upotrebe zanimaju vas savjeti za uzimanje antibiotika? Na pravom ste mjestu. Za početak, objasnit ćemo što su to antibiotici. Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju u liječenju bakterijskih infekcija. Koriste se kako bi se borili protiv bakterija koje uzrokuju upale uha, streptokoknu upalu grla, urinarne infekcije ili bakterijsku upalu pluća. Važno je razlikovati bakterijsku upalu od virusne jer antibiotici ne djeluju na običnu prehladu i ostale bolesti koje uzrokuju virusi.

Uzimanje antibiotika – što je važno znati?

  • Što su antibiotici?
  • Tko je otkrio antibiotik
  • Kako djeluje antibiotik – razlika između bakterija i virusa
  • Kako piti antibiotik
  • Može li se antibiotik uzimati uz jelo
  • Nuspojave antibiotika
  • Kako izbjeći nuspojave kod uzimanja antibiotika
  • Što izbjegavati kod uzimanja antibiotika
  • Antibiotik i imunitet
  • Antibiotici i alkohol
  • Antibiotici i mliječni proizvodi
  • Antibiotska rezistencija

Što su antibiotici?

Tehnički se izraz „antibiotik“ odnosi na supstance koje stvaraju živi mikroorganizmi iz prirode, prvenstveno bakterije i plijesni, a koji su štetni za druge mikroorganizme. Sintetske antibiotike proizvedene u laboratoriju stoga je ispravnije nazivati antibakterijskim ili antimikrobnim lijekovima.

Tko je otkrio antibiotik ?

Možete li zamisliti život u vrijeme kad nije bilo lijeka protiv bakterija? Ne tako davno, upala grla uzrokovana streptokokom mogla je završiti smrću.

Otkriće prvog antibiotika penicilina možemo zahvaliti Alexanderu Flemingu. Škotski biolog došao je do otkrića djelomično zahvaljujući svojoj neurednosti. Naime, uspio je namrviti kruh nad hranjivim podlogama na kojima je uzgajao bakterije. Nakon nekog vremena u zdjelicama je uočio plijesan i čist krug bez bakterija u okolini plijesni.

Antibakterijski učinak pripisao je plijesni Penicillium notatum te tvar 1929. godine nazvao penicilinom. No, Fleming nije uspio izolirati samu tvar, već su to učinili znanstvenici Ernst Chain i Howard Florey 12 godina poslije.

Od tada se penicilin upotrebljava u liječenju bakterijskih infekcija, a za ovo epohalno otkriće trojica znanstvenika dobila su Nobelovu nagradu. Do danas je farmaceutska industrija razvila brojne nove antibiotike te se može reći da su to jedni od najpropisivanijih lijekova.

Kako djeluje antibiotik – razlika između bakterija i virusa?

Bolesnik koji zbog grlobolje ili infekcije dišnih puteva dolazi liječniku ne mora imati bakterijsku upalu. Upala može biti uzrokovana virusima, što je u praksi puno češće, i u tom slučaju primjena antibiotika nije opravdana. Kod virusnih upala važno je simptomatsko liječenje, što znači snižavati temperaturu, piti puno tekućine, kapati nos, odmarati se i ojačati imunitet kako bi se organizam što prije svojim vlastitim snagama obranio od infekcije. Isključivo kad liječnik zaključi da je uzrok bolesti patogena bakterija, opravdano je liječenje antibioticima.

Antibiotici ili ubijaju bakterije ili sprječavaju razmnožavanje bakterija dok imunološki sustav ne obavi svoju zadaću.

Kako to rade:

  • sprječavaju izgradnju stanične stijenke bakterija
  • sprječavaju sintezu proteina u bakterijama
  • sprječavaju stvaranje nukleinske kiseline (DNK) u bakterijama

Neki antibiotici djeluju na široki spektar bakterija, dok neki djeluju ciljano na određenu vrstu. U pravilu liječnik propisuje one širokog spektra na temelju kliničke slike i iskustva. U težim, bolničkim slučajevima rade se antibiogrami koji daju podatak o kojoj se točno bakteriji radi i na koji je antibiotik osjetljiva.

U slučaju da prema antibiogramu djeluje više vrsta antibiotika, uvijek se bira onaj koji je najdulje u upotrebi i na kojeg pacijent nije alergičan, dok se noviji, složeniji antibiotici čuvaju kao druga linija obrane za slučaj razvoja rezistentnih sojeva.

Kako piti antibiotik?

Antibiotici se mogu uzimati na više načina:

  • oralno: u obliku tableta, kapsula i tekućina
  • intravenozno: injekcijom direktno u krvožilni sustav
  • putem kože: u obliku kreme ili masti
  • vaginalno

Kad je liječnik propisao antibiotik, potrebno je lijek uzimati u propisanoj dozi, u točnim vremenskim razmacima i, što je posebno važno, provesti terapiju do kraja.

Kod uzimanja antibiotika svima je zajedničko jedno – valja ih uzimati uvijek u isto vrijeme. Ovisno o vrsti antibiotika ovisi u kojim vremenskim razmacima ćete ih uzimati. Antibiotici se obično uzimaju svakih 8, 12 ili 24 sata, a važno je to učiniti u točno vrijeme kako bi njihova iskoristivost i učinkovitost bila maksimalna.

Prije nego što počnete piti antibiotike, budite sigurni da to činite na pravilan način. Vjerojatno će vas liječnik i ljekarnik upozoriti o tome u kojim vremenskim razmacima ih trebate piti.

U slučaju propuštene doze, ne uzimajte duplu dozu, već jednostavno nastavite s terapijom po planu.

Može li se antibiotik uzimati uz jelo?

O tome možete li uzimati antibiotik uz obroke ovisi o tome o kojem se antibiotiku radi. Uzimanje hrane istodobno s antibioticima ponekad može smanjiti njihovo djelovanje, dok u drugim slučajevima može povećati djelovanje.

Ako ne dobijete informaciju od liječnika ili ljekarnika o tome uzimaju li se određeni antibiotici uz hranu, uvijek pitajte ili čitajte uputstvo. Neki antibiotici uzimaju se prije jela, neki u vrijeme obroka, a neki nakon jela.

Koliko dugo treba antibiotiku da djeluje?

Trajanje terapije je najčešće ograničeno na 7-14 dana, te iako mnogi pacijenti osjete poboljšanje nakon 2-3 dana, terapija se ne smije prekidati kako bi antibiotik bio u cijelosti učinkovit.

Brzo djelovanje antibiotika osjetno je zbog smanjenja broja patogenih bakterija što daje priliku imunološkom sustavu da se izbori. Iz tog razloga važno je popiti terapiju do kraja da se unište sve loše bakterije i imunološki sustav smiri.

Nikada ne prestajte piti antibiotike prije kraja propisane terapije iako vam se čini da vam je bolje. Naime, u tom slučaju postoji mogućnost da vrlo mala količina bakterija preživi i razvije otpornost na lijek.

Koje su nuspojave antibiotika?

Svaki lijek osim korisnog učinka može imati nuspojave, pa tako i antibiotik. Očekivane nuspojave navedene su u uputi svakog lijeka koju treba pročitati prije upotrebe.

Najčešće nuspojave uzimanja antibiotika su:

  • mučnina
  • proljev
  • povraćanje
  • vaginalna gljivična infekcija

Rjeđe nuspojave su:

  • kožni osip
  • alergijske reakcije

U slučaju alergijske reakcije lijek se više ne smije uzimati, a tu informaciju treba naglasiti svakom zdravstvenom radniku (liječniku, stomatologu, ljekarniku) svaki put prije dobivanja antibiotika za liječenje nove bolesti.

Koliko dugo antibiotik ostaje u krvi, odnosno organizmu?

Svaki antibiotik ima različito vrijeme zadržavanja u krvi, no uobičajeni antibiotici ostaju u krvi oko 24 sata nakon uzimanja posljednje doze.

Penicilin, primjerice, ostaje u organizmu svega 8 sati nakon uzimanja posljednje doze.

Zato je vrlo bitno držati se propisanog doziranja.

Vrijeme ostanka antibiotika u organizmu također ovisi o pojedincu, odnosno njegovoj dobi, masi i metabolizmu.

Antibiotik i imunitet

Valja imati na umu da osim patogenih bakterija, zbog kojih se lijek primjenjuje u našem tijelu, imamo i nepatogene, takozvane dobre bakterije koje čine crijevnu mikrobiotu.

Crijevna mikrobiota ima niz pozitivnih učinaka na opće zdravlje čovjeka kao što je poticaj imunološkom sustavu, zaštita od patogenih bakterija, sinteza vitamina B skupine i proteolitičkih enzima te poboljšanje apsorpcije hranjivih tvari.

Kako izbjeći nuspojave kod uzimanja antibiotika

Antibiotik koji uzimamo da bismo uništili patogene bakterije nažalost uništava i dobre* bakterije što može za posljedicu imati poremećaj probave i vrlo često proljev.

Kako biste izbjegli moguće nuspojave kod uzimanja antibiotika, uvijek je dobro pri uzimanju antibiotika nadoknaditi dobre* bakterije u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda, kiselog kupusa, tempeha ili, još bolje, koncentriranijih izvora dobrih* bakterija u obliku kapsula, tableta i sl. u ciljanim sojevima i dozama.

Važno: Dobre* bakterije ne uzimaju se u isto vrijeme kada i lijek antibiotika. Važno ih je uzimati sat vremena prije uzimanja antibiotika ili oko tri sata nakon uzimanja lijeka kako antibiotik ne bi na njih djelovao dok se još nalazi u probavnom sustavu.

Uvijek budite sigurni da ste uzeli primjerene sojeve dobrih* bakterija za upotrebu kod antibiotika te one u optimalnoj dozi. Birajte zaštićenu kombinaciju laktobacila i bifidobakterija, znanstveno potvrđenog djelovanja, u visokim dozama od 20 milijardi aktivnih bakterija. Dodatak inulina dobrim* bakterijama osigurava neophodnu hranu za još bolji učinak.

Što izbjegavati kod uzimanja antibiotika

U vrijeme uzimanja antibiotika bilo bi dobro izbjegavati određene namirnice kako bi liječenje antibiotikom bilo efikasnije. Preporučuje se izbjegavati šumeće tablete magnezija i kalcija te mlijeka. Na učinkovitost antibiotika može utjecati i uzimanje alkohola, a sve ovisi i o tome o kojem je antibiotiku riječ. Stoga prije upotrebe antibiotika savjet potražite od liječnika ili ljekarnika.

Antibiotici i alkohol

Iako je rašireno upozorenje kako se pri uzimanju antibiotika ne smije konzumirati alkohol, zapravo je mala vjerojatnost da će umjerena konzumacija alkoholnih pića prouzročiti probleme tijekom terapije većinom antibiotika.

Alkohol ne smanjuje djelovanje antibiotika, ali može dovesti do izraženijih nuspojava poput mučnine, povraćanja, boli u trbuhu i oštećenja jetre. Također, može smanjiti sposobnost samog organizma da se oporavi od infekcije.

Svakako je dobro suzdržati se od alkohola kad god se osjećate loše, pa tako i kroz 7 do 14 dana za vrijeme liječenja antibioticima.

Antibiotici i mliječni proizvodi

Preporuka je da se mliječni proizvodi poput mlijeka, maslaca, jogurta i sireva ne konzumiraju najmanje tri sata nakon uzimanja određenih antibiotika kako ne bi utjecali na njihovu učinkovitost.

Također, valja pripaziti i na uzimanje sokova i suplemenata koji sadrže kalcij iz istog razloga.

Antibiotska rezistencija

Racionalno i pravilno uzimanje antibiotika posebno je važno kako se ne bi razvila rezistencija na lijek. Naime, ako doza nije dovoljna ili se lijek ne primjenjuje dovoljno dugo, bakterije preživljavaju i postanu otporne na antibiotik.

Takvi otporni sojevi šire se dalje u okolinu na druge ljude te ako ni oni ne primjenjuju ispravno lijek, vrlo brzo možemo ostati bez djelotvornog antibiotika i u konačnici se vratiti na priču s početka ovog članka i mogućnosti da jedna “obična” streptokokna angina završi smrću.

ZAKLJUČAK:

Za pravilno i racionalno uzimanje antibiotika potrebno je dobro funkcioniranje zdravstvenog sustava – dostupnost dijagnostike, stručnost liječnika i edukacija bolesnika o ispravnom korištenju lijekova.

Antibiotici su izuzetno vrijedno i moćno oružje u borbi protiv bakterija i jako je važno sačuvati njihovu djelotvornost za generacije koje dolaze.

Uz antibiotike se svakako preporučuje uzimanje dobrih* bakterija u obliku dodatka prehrani kako bi se nadoknadile potencijalno izgubljene dobre* bakterije koje su prirodno prisutne u probavnom sustavu.

*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu

Foto: Shutterstock

Imate pitanje za nas? Javite nam se i saznajte sve što vas zanima!

Sve informacije i savjete o Biorela® proizvodima potražite u našem savjetovalištu. Tim naših liječnika i farmaceuta rado će odgovoriti na vaša pitanja.

Javite nam se